Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Od prošlog ljeta raste vrijednost imovine u drugom stupu

Od kolovoza prošle godine je krenulo. Obvezni mirovinski fondovi, čije je prinose početkom prošle godine karakterizirao negativan trend, od prošloga ljeta bilježe pozitivne trendove na mjesečnoj razini.

Prosječan prinos četiriju obveznih mirovinskih fondova na godišnjoj razini, tzv. mirex, potkraj veljače iznosio je 0,74 posto, objavila je Hanfa. Prema podacima s kraja veljače koje je Hanfa objavila ovih dana, prosječan prinos na godišnjoj razini, pak, iznosi 4,92 posto, što znači da su fondovi u prosjeku ostvarili realan prinos na godišnjoj razini od približno 2 do 2,5 posto.

Kad se gleda prosječna stopa rasta na godišnjoj razini, najbolji rezultat ostvario je AZ obvezni mirovinski fond, s prosjekom od 5,15 posto. To je, ujedno, jedini fond koji je i proteklih 12 mjeseci završio pozitivno, s rastom vrijednosti imovine od 2,44 posto. Slijedi Erste Plavi s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5,13 posto (i minusom u proteklih 12 mjeseci od 0,34 posto), Raiffeisen sa 4,85 posto na godišnjoj razini i minusom od 0,32 posto za proteklih 12 mjeseci, te PBZ CO s prosječnom godišnjom stopom rasta od 4,32 posto i minusom u zadnjih godinu dana od 0,32 posto.

Inače, ukupna imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova dosegla je 42,6 milijardi kuna, što je 2 posto više u odnosu na prvi ovogodišnji mjesec, s tim da su osiguranici dosad uplatili 36,8 milijardi te oko 810,7 milijuna kuna naknada. Tih 42,6 milijardi u vlasništvu je 1.613.039 osiguranika, od toga je 89,11 posto (37,9 milijardi kuna) uloženo u domaću imovinu. Oko 67,5 posto imovine uloženo je u državne obveznice koje je izdala Republika Hrvatska, 13,2 posto u domaće dionice te još 3 posto u korporativne obveznice. Kad je riječ o inozemnoj imovini, oko 6,5 posto uloženo je u dionice, a nešto manje od 4 posto u otvorene investicijske fondove.

Istodobno, oko 206.500 osiguranika ima račune u otvorenim i zatvorenim dobrovoljnim fondovima. Od toga je u zatvorenim fondovima samo 18.000 osiguranika. Ukupna imovina dobrovoljnih fondova veća je od 2 milijuna kuna.

U dobrovoljnom sustavu osiguranici su, generalno gledano, i dalje u minusu u odnosu na doprinose koje su uplatili. Naime, od početka ulaganja na račune u otvorenim i zatvorenim fondovima uplaćeno je 2,16 milijuna kuna, a na računima je tek nešto više od 2 milijuna. Razlika, podsjetimo, u najvećoj mjeri otpada na naknade koje fondovi naplaćuju za upravljanje imovinom, i to najčešće od prvih uplata, ali i na isplate. Naime, u zadnje dvije do tri godine osiguranici koji su zacrtali da će štedjeti pet godina i zatražili su isplatu mirovine, povlače sredstva iz fondova i time su umanjili njihovu ukupnu imovinu.

Kad je riječ o otvorenim fondovima, prosječne godišnje stope rasta kreću se između 2,12 posto (Croatia osiguranje dobrovoljni fond) i 8,35 posto (AZ profit dobrovoljni fond), dok su kod zatvorenih fondova u rasponu između 0,67 posto (Croatia osiguranje zatvoreni fond za zaposlenike tog osiguravajućeg društva) i 10,57 posto (AZ Zagreb, zatvoreni fond Zagrebačkog holdinga). No, kod usporedbe ovih prinosa ipak treba voditi računa da dobrovoljni fondovi nisu započeli s radom u istom trenutku, pa njihovi prinosi nisu do kraja usporedivi, jer svi fondovi nisu poslovali u jednakim uvjetima i pod jednakim okolnostima.